Ministar pravosuđa RH, dr. sc. Ivan Šimonović i predsjednik Vrhovnog suda, g. Branko Hrvatin održali su zajedničku tiskovnu konferenciju u Ministarstvu pravosuđa RH, 24. srpnja 2009.g. na kojoj su govorili o izboru novih predsjednika sudova u RH, stanju i praćenju tijeka smanjenja sudskih predmeta te o novinama u postupku polaganja pravosudnog ispita sukladno stupanju na snagu Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu u rujnu o.g.

Ministar pravosuđa dr. sc. Ivan Šimonović izvijestio je da su izabrana 32 nova predsjednika sudova u RH od kojih u 22 suda nastalih spajanjem  u sklopu racionalizacije mreže sudova, 4 predsjednika suda zbog smjene prethodnika i šest zbog redovite promjene. Kriteriji pri izboru bili su dosadašnji rad  i ostvareni rezultati, učinak sudaca, ocjena sudačkog umijeća, a od kandidata je zatraženo i podnošenje detaljno obrazloženog programa rada.  Radi unapređenja rada sudova u bržem, učinkovitijem postupanju i rješavanju predmeta od značaja je upravljačka dimenzija u radu svih predsjednika sudova koji će proći edukativne seminare upravljačko-organizacijskog karaktera.

 Predsjednik Vrhovnog suda g. Branko Hrvatin osvrnuo se na statističke pokazatelja broja sudskih predmeta i konstantan trend smanjenja.  Neriješenih sudskih predmeta je krajem 2008. godine bilo sveukupno  860 000 od čega 41 000 kaznenih.  Očekivanja su da će do kraja ove godine broj kaznenih  spasti na nešto manje od 39 000 i time postići smanjenje za 20% u protekle četiri godine. Posebni akcijski planovi izrađuju se i počet će se provoditi na Općinskim sudovima u Zagrebu i Splitu koji imaju najveću koncentraciju starih predmeta. Održavanjem postojeće dinamike, za očekivati je da na hrvatskim sudovima  u razdoblju sljedeće tri–četiri godine više neće biti zaostalih predmeta.  U razmatranju su i određena nova zakonska rješenja kojima bi se sudovi oteretili velikog priliva predmeta u ovršnim postupcima.

U pogledu  reforme provedbe pravosudnih ispita, počinje prva faza primjene novog načina polaganja pravosudnih ispita, dok će se  potom krenuti s drugom fazom koja uključuje prethodnu edukaciju vježbenika. Izmjene se odnose i na pismeni i na usmeni dio ispita, a donose veću objektivizaciju i ravnomjernije kriterije te bodovanje postignutih rezultata na pravosudnom ispitu što se biti i jedan od kriterija za prijem kandidata u budući program izobrazbe u državnoj školi za suce i državne odvjetnike.