Sadržaj:
- Suci
- Sudski savjetnici
- Državni odvjetnici i njihovi zamjenici
- Javni bilježnici
- Javni ovršitelji
- Odvjetnici
- Pučki pravobranitelj
Suci
Položaj sudaca uređen je člancima 117. do 123. Ustava Republike Hrvatske i Zakonom o sudovima. Uloga sudaca je da sude i da osiguraju provedbu pravnih akata.
Suce izabire Državno sudbeno vijeće, koje odlučuje o svim pitanjima koja se tiču odgovornosti sudaca. Sudsko vijeće također odlučuje o napredovanju sudaca na više sudske pozicije.
Državno sudbeno vijeće sastoji se od 11 članova, a od toga je 7 i redova sudaca (dva suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, dva suca Županijskog suda Republike Hrvatske, dva suca općinskog suda, jedan sudac specijaliziranog suda), dva sveučilišna profesora te dva saborska zastupnika od kojih je jedan iz redova oporbe.
U postupku imenovanja sudaca vijeće će pribaviti mišljenje Odbora za pravosuđe Hrvatskog Sabora.
Prema Ustavu Republike Hrvatske suci su nezavisni u obavljanju svoje dužnosti i u donošenju odluka vezani su Ustavom Republike Hrvatske, međunarodnim ugovorima i zakonima te drugim propisima važećim u Republici Hrvatskoj.
Sudska služba je stalna. Sudac može biti premješten na drugu dužnost u slučaju ukidanja ili reorganizacije suda u skladu da zakonom.
Uređenje, nadležnost, ustrojstvo i organizacija sudova i sudskih postupaka uređena je zakonom.
Pravno područje u kojem suci većinom djeluju, uređeno je unutarnjom organizacijom pojedinog suda, koji radi rješavanja pojedinih spornih slučaja, imaju različite pravne odjele u koje su suci izabrani u skladu sa godišnjim programom rada.
Za detaljnije informacije vidi;
Ustav Republike Hrvatske(Narodne novine 41/2001-pročišćeni tekst, 55/2001-ispravak)
Zakon o sudovima: (Narodne novine: 122/2010-pročišćeni tekst)
Zakon o državnom sudbenom vijeću (Narodne novine:116/2010)
Sudski savjetnici
Sudski savjetnik je zaposlenik suda sa položajem državnog službenika. Njegove dužnosti uređene su Zakonom o sudovima, pravnim propisima, i posebno postupovnim pravilima pojedinog pravnog područja. Glavna zadaća sudskih savjetnika (pravnika sa završenim pravnim fakultetom i položenim pravosudnim ispitom) je pomaganje sucima.
U građanskim parnicama sudski savjetnici provode parnični postupak i sastavljaju prijedloge odluka koje potpisuju suci.
Sudski savjetnici također sastavljaju prijedloge odluke o izvršenju, uknjižbi u zemljišne knjige te donose odluke propisane zakonom u izvanparničnim postupcima. Imenovani su na odgovarajuće službene dužnosti u skladu da Zakonom o državnim službenicima.
Za detaljnije informacije vidi:
Zakon o sudovima (NN 122/2010)
Zakon o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 123/08)
Zakon o državnom sudbenom vijeću (Narodne novine:116/2010)
Državni odvjetnici i njihovi zamjenici
Državno odvjetništvo je nezavisno pravosudno tijelo ovlašteno i obvezano postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela, poduzimati pravne mjere radi zaštite imovine Republike Hrvatske i osigurati pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona.
Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje na razdoblje od 4 godine Sabor Republike Hrvatske, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske te uz prethodno mišljenje nadležnog odbora Sabora Republike Hrvatske. Ustrojstvo i ovlasti Državnog odvjetništva te način izbora zamjenika Glavnog državnog odvjetnika uređeni su Zakonom o državnom odvjetništvu.
Županijskoga državnog odvjetnika, uz prethodno mišljenje Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, na prijedlog Glavnoga državnog odvjetnika imenuje Državnoodvjetničko vijeće na vrijeme od četiri godine i po isteku tog vremena može biti ponovno imenovan na istu dužnost. Županijski državni odvjetnik imenuje se iz redova državnih odvjetnika i zamjenika županijskog državnog odvjetništva ili višeg državnog odvjetništva, koji su najmanje pet godina obavljali državnoodvjetničku dužnost.
Općinskoga državnog odvjetnika, uz prethodno mišljenje kolegija županijskoga državnog odvjetništva i županijskoga državnog odvjetnika, imenuje na prijedlog Glavnoga državnog odvjetnika Državnoodvjetničko vijeće iz redova državnih odvjetnika i zamjenika toga državnog odvjetništva ili drugoga državnog odvjetništva na vrijeme od četiri godine i po isteku tog vremena može biti ponovno imenovan na istu dužnost.
Za detaljnije informacije vidi:
Zakon o državnom odvjetništvu (Narodne novine 76/09, 153/09, 116/2010)
Javni bilježnici
Javno bilježništvo je javna služba uređena zakonom. U skladu sa propisima Zakona o javnom bilježništvu, javni bilježnici, kao osobe uživaju javno povjerenje, sastavljaju javne dokumente koji se odnose na pravne poslove, izjave namjera ili činjenice iz kojih proizlaze prava. Po uputi sudova obavljaju poslove koji im mogu biti dodijeljeni u skladu sa zakonom.
Provode nesporne pravne postupke i nesporne stečajeve. Dužnosti javnog bilježnika nespojive su sa dužnostima odvjetnika ili bilo kojeg drugog javnog službenika. Javni bilježnik nije ovlašten obavljati poslove koji su nespojivi sa ugledom i integritetom koji se traže za obavljanje javno bilježničke dužnosti ili koji mogu smanjiti povjerenje u nepristranost javnog bilježnika ili u vjerodostojnost dokumenata koje sastavlja.
Jane bilježnik imenuje se na upražnjeno mjesto od strane Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske. Broj javnih bilježnika je ograničen i određen na temelju limita propisanog od strane Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske. Pravilo je da jedan javni bilježnik dolazi na svakih 20,000 stanovnika.
Prije preuzimanja dužnosti, javni bilježnici polažu zakletvu pred predsjednikom nadležnog višeg suda. U slučaju bilo kakve nepravilnosti utvrđene zakonom, javni bilježnik bit će razriješen od strane Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske. Javno bilježnička komora glavno je udruženje javnih bilježnika.
Za detaljnije informacije vidi:
Zakon o javnom bilježništvu (Narodne novine: 78/93, 29/94, 16/07, 75/09)
Javni ovršitelji
Institut javnog ovršitelja uređen je odredbama Zakona o javnim ovršiteljima, a javni ovršitelji započeti će u cijelosti obavljati svoju funkciju 01. siječnja 2012, obzirom da će većina odredbi navedenog zakona stupiti na snagu istog datuma.
Javnoovršiteljska služba provodi ovrhu na temelju ovršnih isprava u skladu s odredbama Ovršnog zakona ili drugog posebnog zakona, osim u slučajevima kada je provođenje tih ovrha u isključivoj nadležnosti suda ili drugog tijela, poduzima potrebne radnje u vezi s provedbom ovrhe na području Republike Hrvatske i obavlja druge poslove predviđene ovim ili drugim zakonom.
Javnoovršiteljsku službu obavljaju javni ovršitelji kao samostalni i neovisni nositelji službe, koji imaju svojstvo osoba javnog povjerenja. Javnog ovršitelja imenuje rješenjem ministar pravosuđa na temelju provedenog natječaja, Javni ovršitelji obavljaju službu kao isključivo zanimanje tijekom vremena za koje su imenovani.
Za javnog ovršitelja može biti imenovana isključivo osoba koja je državljanin Republike Hrvatske, ima poslovnu i zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova javnog ovršitelja, koja ima završen diplomski studij prava u Republici Hrvatskoj ili je nostrificirala svoju diplomu o završenom pravnom fakultetu izvan Republike Hrvatske, koja ima položen pravosudni i javnoovršiteljski ispit, koja je dostojna javnog povjerenja te koja se obvezala da će, ako bude imenovana za javnog ovršitelja napustiti drugu naplatnu službu ili kakvo drugo naplatno zaposlenje ili članstvo u tijelu koje obavlja gospodarsku djelatnost.
Za detaljnije informacije vidi:
Zakon o javnim ovršiteljima (Narodne novine: 139/10)
Napomena:
odredbe članka 1., članka 3. do 5., članka 6. stavka 1. i 3., članka 7. do 11., članka 12. stavka 1. i 3., članka 13., članka 17., članka 24., članka 25. stavka 1. do 4. i stavka 6., članka 26., članka 29. stavka 1. do 4., članka 30., članka 31. stavka 1. i 2., članka 32. do 41., članka 42. stavka 1., 2. i 4., članka 43. do 50., članka 51. stavka 1. do 5. i stavka 7., članka 52. stavka 2., članka 53. do 64., članka 66. do 108., članka 110. do 114. i članka 120.Zakona o javnim ovršiteljima stupaju na snagu 1. siječnja 2012. godine,
– članka 12. stavka 2. i članka 51. stavka 6. koji stupaju na snagu danom prijama Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije.
Odvjetnici
Odvjetništvo je neovisna služba u okviru pravnog sustava, koja je uređena zakonom.
Zakon o odvjetništvu propisuje da, u okviru svojih dužnosti, odvjetnici pružaju pravne savjete, zastupaju i brane stranke pred sudom i drugim državnim tijelima, sastavljaju dokumente i zastupaju stranke u njihovim pravnim odnosima.
Odvjetnik može nastaviti svoju karijeru samostalno ili u okviru odvjetničkog društva. Odvjetnicima nije dopušteno reklamirati svoje usluge. Pravo na nastavak odvjetničke karijere određeno je upisom u knjigu odvjetnika koja se vodi pri odvjetničkoj komori. Odvjetnička komora je glavna odvjetnička organizacija sa vlastitim pravima i položajem. Plaćanje odvjetničkih usluga uređeno je cjenikom odvjetničkih usluga kojeg izdaje Odvjetnička komora uz pristanak Ministarstva pravosuđa.
U osnovi, stranke mogu kao punomoćnici zastupati pred sudom samo odvjetnici, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Zastupanje od strane osobe koja nije odvjetnik moguće je u slučaju krvnog srodstva u pravoj liniji (brat, sestra, bračni drug)ili od strane osobe koja je sa strankom u krvnom srodstvu.
Ipak, na Vrhovnom sudu ili na sudovima više nadležnosti, zastupanje stranka ograničeno je na odvjetnike ili druge osobe koje imaju položen državni pravosudni ispit i predoče potvrdu o tome sudu. Posebna pravila primjenjuju se na područje kaznenog prava u kojem Zakon o kaznenom postupku propisuje uvjete za zastupanje stranaka od strane odvjetnika po službenoj dužnosti.
Za detaljnije informacije vidi:
Zakon o odvjetništvu: (Narodne novine: 9/1994, 117/08, 50/09, 75/09, 18/2011)
Pučki pravobranitelj
Institut pučkog pravobranitelja uređen je odredbama Zakona o pučkom pravobranitelju.
Pučki pravobranitelj ispituje slučajeve ugroženosti ili povrede ustavnih i/ili zakonskih prava građana koje su im u obavljanju svoje dužnosti počinili organi s javnim ovlastima ili djelatnici u tim organima. On upozorava, obavještava, predlaže i daje preporuke, ali nema nikakvih ovlasti u građanskim postupcima.
Imenuje ga i razrješuje Sabor Republike Hrvatske na razdoblje od osam godine. Pučki pravobranitelj ima tri zamjenika koje na njegov prijedlog imenuje Sabor Republike Hrvatske.
Prema pozitivnim zakonskim propisima dužan je svake godine podnositi Saboru Republike Hrvatske izvješće o svom radu.
Pučki pravobranitelj je samostalan i neovisan u svome radu, djeluje u okviru ustavnih i zakonskih odredaba, te međunarodnih ugovora.
Za detaljnije informacije vidi:
Zakon o pučkom pravobranitelju (Narodne novine: 60/92)