Ispiši članak Pošalji članak E-mailom Podijeli na Facebooku Podijeli na Twitteru

Pravni poredak

Izvori prava u Republici Hrvatskoj su slijedeći:

Primarni izvori prava

  • Ustav
  • Međunarodni ugovori koji su ratificirani i objavljeni
  • Zakon

Sekundarni izvori prava (podzakonski akti te akti koje donosi predsjednik republike, ministarstva te niže rangirana tijela s javnim ovlastima)

  • Uredbe
  • Pravilnici
  • Odluke
  • Naputci

Najviši po hijerarhiji izvora prava u Hrvatskoj je Ustav, nakon čega slijede međunarodni ugovori pa zakoni.

U sistemu pravnih normi gdje je zakon primarni izvor prava svi ostali propisi  moraju biti usklađeni sa zakonom te ne smiju biti u protivnosti sa zakonskim odredbama. U praksi to znači da će se uvijek primijeniti zakon u situaciji kada podzakonski propis, koji regulira isto pravno pitanje nije u skladu s predmetnom zakonskom odredbom.  

Postoje tri osnovna pravila za postupanje tijela koja primjenjuju zakon u situaciji sukoba pravnih pravila.

  • propis koji je na nižoj razini u hijerarhiji pravnih propisa neće biti primijenjen ukoliko je u suprotnosti s propisom višeg ranga u hijerarhiji pravnih propisa
  • lex specialis derogat legi generali ( u slučaju kada opći i posebni propisi regulira isto područje primijeniti će se poseban propis)
  • lex posteriori derogat legi priori (kasniji zakon ima prednost nad prethodnim zakonom)
    Prije stupanja na snagu, zakoni i drugi propisi te akti koje donose tijela Vlade moraju biti objavljeni u Narodnim novinama, koje su službeno glasilo Republike Hrvatske

Zakon će stupiti na snagu najranije u roku od 8 dana od dana objave u Narodni novinama, osim ako drugačije nije određeno zakonom zbog naročito opravdanih razloga.

Ustav se može promijeniti u posebnoj proceduri koja je predviđena Ustavom. Pravo da predloži promjenu Ustava Republike Hrvatske ima najmanje jedna petina zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. Hrvatski sabor odlučuje hoće li će pristupiti promjeni Ustava većinom glasova svih zastupnika.

Nacrt promjene Ustava Hrvatski sabor utvrđuje većinom glasova svih zastupnika. O promjeni Ustava odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. Promjenu Ustava proglašava Hrvatski sabor.

Zakone donosi Hrvatski Sabor.
Ako Ustavom nije drugačije određeno, Hrvatski sabor donosi odluke većinom glasova ukoliko je na sjednici. Zakone (organski zakoni) kojima se uređuju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor donosi dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.


Zakone (organski zakoni) kojima se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi većinom glasova svih zastupnika. Predsjednik Republike proglasit će zakone u roku od osam dana od kada su izglasani u Hrvatskom saboru. Ako Predsjednik Republike smatra da proglašeni zakon nije u skladu s Ustavom, može pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske.

Međunarodni ugovori 
U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima međunarodnog prava, sklapanje međunarodnih ugovora u nadležnosti je, ovisno o naravi i sadržaju međunarodnog ugovora, Hrvatskoga sabora, Predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske.


Hrvatski sabor potvrđuje međunarodne ugovore koji traže donošenje ili izmjenu zakona, međunarodne ugovore vojne i političke naravi i međunarodne ugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku. Međunarodne ugovore kojima se međunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske Sabor potvrđuje dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.


Predsjednik Republike potpisuje isprave o ratifikaciji, pristupu, odobrenju ili prihvatu međunarodnih ugovora koje je Hrvatski sabor potvrdio na temelju stavka 1. i 2. ovoga članka.
Međunarodne ugovore koji ne podliježu potvrđivanju Hrvatskoga sabora sklapa Predsjednik Republike na prijedlog Vlade ili Vlada Republike Hrvatske.

Ustavni sud, osim drugih dužnosti propisanih Ustavom, odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom te o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom.
 
Sudska praksa nije formalni izvor prava u RepubliciHrvatskoj. U skladu s odredbom čl. 117. Ustava Republike Hrvatske sudovi sude na temelju Ustava, zakona, međunarodnih ugovora i drugih važećih izvora prava. Međutim, sudska praksa, a posebno odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske, posebno su značajni u tumačenju propisa od strane sudova.


Ustav Republike Hrvatske(NN br. 41/2001-pročišćeni tekst, 55/2001-ispravak)
Promjena Ustava Republike Hrvatske ( NN br. 76/2010)
Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (NN br. 49/02-pročišćeni tekst)